Gospodarstvo
Budući da uslužne djelatnosti čine oko dvije trećine bruto domaćega proizvoda (BDP), a udio je poljoprivrede manji oko 3%, hrvatsko gospodarstvo po svojoj je strukturi slično gospodarstvima zemalja Europske unije. Glavne gospodarske grane u zemlji određene su prirodnim bogatstvima, ali i tehnologijom i industrijom, ponajviše prerađivačkom (prehrambena industrija, petrokemija, metaloprerađivačka industrija). Najvažnija je gospodarska grana turizam, s više od 15 milijuna stranih turističkih dolazaka (2022) i gotovo 20% udjela u BDP-u. Kontinuirano se bilježi pad nezaposlenosti (sa 6,4% u prosjeku je Europske unije), a prevladana je i prekomjerna makroekonomska neravnoteža. Hrvatska ima razvijenu cestovnu mrežu, s čak 1487 km autocesta, čime znatno pridoniosi i povezanosti zemalja Unije. Upravo s njima, ponajprije s Njemačkom, Italijom, Slovenijom, Austrijom i Mađarskom, Hrvatska ostvaruje dvije trećine svoje vanjske trgovine, a važni su joj trgovinski partneri i Bosna i Hercegovina te Srbija.
Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi, a prema bruto društvenom proizvodu i jače od gospodarstva nekih članica Europske unije. Nakon sloma socijalističkog sustava prolazi tranziciju...
Rudna bogatstva nisu velika. Ugljenokopi i rudnici (boksit) zatvoreni su još 1970-ih i 1980-i godina. Znatni su izvori nemetalnih minerala koji se koriste kao sirovina u građevinarstvu (šljunak, pijesak...
U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori. Javna poduzeća od iznimnoga interesa za...
Iako se po broju turističkih dolazaka ne može mjeriti s turističkim velesilama poput Francuske, Španjolske, Italije, Turske ili Grčke, Hrvatska se s oko 18 milijuna turističkih dolazaka u 2022. i višegodišnjim...