Rijeke i jezera
- Detalji
Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke.
Glavni su pritoci Save Sutla, Krapina, Kupa (najdulja rijeka cijelim tokom u Hrvatskoj), Lonja i Una. Veći pritoci Drave jesu Mura, Bednja i Karašica, a Vuka je pritok Dunava. Najčešće imaju visok vodostaj zimi i nizak ljeti, a iznimka su Drava i Mura. Glavni je plovni put Dunav. Drava je za veća plovila plovna do Osijeka, a Sava do Siska.
Na području jadranskoga slijeva, koji obuhvaća 38% teritorija, zbog pretežito vapnenačke građe hidrografska je mreža slabije razvedena, a rijeke izviru iz izdašnih izvora, imaju veći pad i kraći tok. Veće su rijeke Mirna, Zrmanja, Krka, Cetina, a najveća je Neretva, koja kroz Hrvatsku teče samo 20 km i na tom je dijelu plovna. Jadranskomu slijevu pripadaju i krške ponornice (Lika, Gacka).
Jezera ima u svim dijelovima zemlje, ali su površinom uglavnom mala. Najveće je prirodno jezero Vransko (30,7 km²) kraj Biograda. U svijetu su najpoznatija slikovita Plitvička jezera u Lici. Od umjetnih akumulacija, izgrađenih za potrebe hidroelektrana, najveće su Dubravsko jezero (17,1 km²) i Varaždinsko jezero (10,1 km²) na Dravi te Perućko jezero (13 km²) na Cetini.
Prema omjeru površine zemlje i podzemnih vodnih zaliha Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu, a prema količini vodnih zaliha po stanovniku treća je zemlja u Europi, iza Islanda i Norveške.