Rijeke i jezera

Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke.

Glavni su pritoci Save Sutla, Krapina, Kupa (najdulja rijeka cijelim tokom u Hrvatskoj), Lonja i Una. Veći pritoci Drave jesu Mura, Bednja i Karašica, a Vuka je pritok Dunava. Najčešće imaju visok vodostaj zimi i nizak ljeti, a iznimka su Drava i Mura. Glavni je plovni put Dunav. Drava je za veća plovila plovna do Osijeka, a Sava do Siska.

Hidrografska karta
Rijeka Dunav kraj Vukovara, jedan od glavnih europskih unutrašnjih plovnih putova
Majerovo vrilo, jedan od nekoliko izvora Gacke, rijeke ponornice u Lici, poznate po uzgoju pastrve
Baćinska jezera kraj Ploča područje je Nacionalne ekološke mreže (u sklopu ekološke mreže EU-a Natura 2000).

Na području jadranskoga slijeva, koji obuhvaća 38% teritorija, zbog pretežito vapnenačke građe hidrografska je mreža slabije razvedena, a rijeke izviru iz izdašnih izvora, imaju veći pad i kraći tok. Veće su rijeke Mirna, Zrmanja, Krka, Cetina, a najveća je Neretva, koja kroz Hrvatsku teče samo 20 km i na tom je dijelu plovna. Jadranskomu slijevu pripadaju i krške ponornice (Lika, Gacka).

Ušće rijeke Cetine kraj Omiša. Na Cetini je izgrađeno nekoliko hidroelektrana, a jedna od njih, Zakućac, nedaleko od Omiša, ima najveći proizvodni kapacitet u zemlji.
Vransko jezero, između Zadra i Šibenika, površinom je najveće jezero u zemlji; bogata ptičja fauna i riblji fond (jegulja); od 1999. park prirode.
Korana, pritok Kupe, južno od Karlovca, jedna je od rijeka crnomorskog slijeva u krškom dijelu zemlje.
Zrmanja, rijeka usječena u kršku zaravan u zaleđu Zadra.

Jezera ima u svim dijelovima zemlje, ali su površinom uglavnom mala. Najveće je prirodno jezero Vransko (30,7 km²) kraj Biograda. U svijetu su najpoznatija slikovita Plitvička jezera u Lici. Od umjetnih akumulacija, izgrađenih za potrebe hidroelektrana, najveće su Dubravsko jezero (17,1 km²) i Varaždinsko jezero (10,1 km²) na Dravi te Perućko jezero (13 km²) na Cetini.

Prema omjeru površine zemlje i podzemnih vodnih zaliha Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu, a prema količini vodnih zaliha po stanovniku treća je zemlja u Europi, iza Islanda i Norveške.