Klimatska obilježja

Zahvaljujući smještaju u umjerenom klimatskom pojasu oko 45. paralele, u Hrvatskoj prevladavaju umjerene klime s dobro izraženim svim četirima godišnjim dobima. Lokalne klimatske razlike određuju ponajprije reljefna raznolikost i blizina Jadranskoga mora. Rasprostranjenost glavnih klimatskih tipova uglavnom je podudarna s trima glavnim reljefnim cjelinama.

U panonskom dijelu prevladava umjereno topla i vlažna klima. Srednja je siječanjska temperatura između 0 °C i −2 °C, a srednja srpanjska oko 22 °C. Srednje godišnje temperature i temperaturne amplitude rastu od zapada prema istoku. Količina oborina smanjuje se od zapada prema istoku, u najvećem dijelu iznosi između 800 i 1000 mm.

Jugo, topli vjetar koji donosi vlagu i podiže velike valove.
Bura, suh i hladan vjetar koji puše s kopna na more, u naletima koji dosežu orkansku snagu, osobito u Podvelebitskom kanalu, primjerice kraj grada Senja.
Brinje u Lici pod snježnim pokrivačem.
Klimatski dijagrami za postaje Split i Zagreb

U krajevima sjeverno od Save najviše je oborina u svibnju i lipnju, a sekundarni maksimum pada u jesen, dok je južno od Save maksimum u jesen. Snijeg se zadržava na tlu 25–40 dana. I gorski dio zemlje ima kontinentalnu klimu, ali znatno modificiranu reljefom: temperature su niže, zimi od −2 °C do −4 °C, a ljeti ispod 20 °C. Količina je oborine veća, u Gorskom kotaru ponegdje i 3000 mm, a snijeg se zadržava 50–60 dana godišnje.

Primorsko područje ima sredozemnu klimu. Srednja je siječanjska temperatura 6 °C na sjevernom i 8 °C na južnom dijelu, dok je u zaleđu niža od 4 °C. Ljetne temperature posvuda su više od 22 °C. Količina je oborine između 800 i 1200 mm, na otocima i manje, a na pristrancima priobalnih planina više. Veći dio oborina padne u hladnom dijelu godine, a najsuši su mjeseci srpanj i kolovoz. Cijele godine, a osobito zimi, vremenske prilike u primorju određuju i vjetrovi, od kojih su najpoznatiji jugo i bura.