Geoprometni položaj

Kao jadranska i srednjoeuropska, pa i podunavska zemlja, Hrvatska ima povoljan geoprometni položaj. Preko Hrvatske stoga prolazi nekoliko paneuropskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, definiranih na ministarskoj konferenciji 1997. u Helsinkiju: X. koridor povezuje Srednju Europu i Bliski istok, a ogranci V. koridora povezuju sjever i jug Europe s krajnjim točkama u hrvatskim lukama.

Hrvatske morske luke tradicionalno su izlazne luke za nekoliko srednjoeuropskih zemalja bez vlastite morske obale (Austriju, Mađarsku, Slovačku, Češku) te za susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Zbog oblika i razvedenosti teritorija dobra prometna povezanost bitna je i za samu Hrvatsku, a posebice na smjerovima koji povezuju unutrašnjost s obalom, njezin panonski dio s jadranskim pročeljem. Kad je o prometnoj povezanosti riječ, optimalna rješenja upućuju Hrvatsku na Bosnu i Hercegovinu i obratno. Osim toga, uski bosanskohercegovački izlaz na more kraj Neuma dijelio je hrvatski teritorij na dva dijela sve do 2022, kad je izgradnjom mosta i ceste preko poluotoka Pelješca ostvarena potpuna povezanost dubrovačkoga primorja s ostatkom Hrvatske.

Gradnja prometnica u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Moderne ceste izgrađene su već u 18. st., iz unutrašnjosti prema lukama na sjevernom Jadranu, dok je 1862. izgrađena željeznička pruga kojom su Zagreb i Sisak povezani na prugu Beč–Trst.

Cestovni je promet najrazvijeniji i najvažniji oblik kopnenoga prometa, kojim se prevozi najviše putnika i robe. Postojeća mreža autocesta dobro je razvijena i omogućuje dobru povezanost unutar zemlje, a i s inozemstvom. Oko 1000 km modernih autocesta izgrađeno je nakon 2000, upravo na međunarodnim koridorima. Hrvatska ima više zračnih luka, od kojih su najveće one u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku. Morske luke imaju posebno značenje u prometnoj mreži. Najvažnija je i najveća hrvatska luka Rijeka, a uz nju i Ploče, preko koje ide sav promet Bosne i Hercegovine. Ostale jadranske luke prije svega su bitne u putničkom prometu te za povezivanje kopna s otocima. Ukupna duljina klasificiranih plovnih putova iznosi 1016,8 km, a međunarodni promet odvija se ponajprije Dunavom (glavna je luka Vukovar) te u manjoj mjeri Dravom (glavna je luka Osijek) i Savom (glavne su luke Sisak i Slavonski Brod). Dunavski plovni put u kojem Hrvatska participira jedan je od paneuropskih prometnih koridora (VII. koridor). Za povezivanje plovnih putova postoji idejni projekt kanala Dunav–Sava.

Sadašnje stanje prometnica zadovoljava u cestovnom prometu, ponajprije kad je riječ o izgrađenosti autocesta. Zaostatci su pak u obnovi i modernizaciji infrastrukture željeznica i unutarnjih plovnih putova.