Zemljopis i stanovništvo

Hrvatska ima oblik potkove koja se proteže od Vukovara na sjeveroistoku preko Zagreba na zapadu do Dubrovnika na krajnjem jugu. Te je obrise najvećim dijelom dobila još potkraj 17. st. S kopnenom površinom od 56 594 km² 19. je po veličini zemlja Europske unije. Reljefno i klimatski iznimno je raznolika zemlja. Njezino područje istodobno obuhvaća prostrane nizine u kontinentalnom dijelu između rijeka Drave i Save (Slavonija), prave planinske krajeve u središnjem (Lika i Gorski kotar), a u zapadnom i južnom dijelu dugačku, razvedenu i osunčanu obalu s više od 1000 otoka (Istra i Dalmacija). Kao podunavska i jadranska zemlja te mediteransko pročelje Srednje Europe ima povoljan geoprometni položaj na susretištu važnih europskih koridora, a njezine su luke izlaz na more za sjevernije susjedne zemlje. Osim što je treća u Europi po vodnom bogatstvu, Hrvatska ima osobito očuvanu prirodu sa stotinama endemskih biljnih i životinjskih vrsta, te je gotovo 10% njezina teritorija zaštićeno u okviru 12 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dvaju strogih rezervata. S 3,9 milijuna stanovnika Hrvatska je 20. zemlja Europske unije. Oko 60% stanovništva živi u urbanim sredinama, koje čine manje od 15% površine zemlje, a svaki peti stanovnik živi u glavnom gradu Zagrebu. Produljenjem očekivane životne dobi stanovništva četvrtina stanovnika Hrvatske starija je od 65 godina, a tek oko 14% mlađe je od 15 godina. Prema narodnosnomu sastavu Hrvati čine više od 90% stanovništva. S udjelom od 78,97% u kategoriji vjeroispovijesti najzastupljeniji su rimokatolici, pravoslavaca je 3,32%, uglavnom Srba, koji su i najbrojnija nacionalna manjina, muslimana 1,32%, a protestanata 0,26%. Hrvati kao autohtono stanovništvo žive i u susjednim zemljama, ponajviše u Bosni i Hercegovini. Hrvatska dijaspora u svijetu, od Australije do Sjeverne i Južne Amerike te zapadne Europe, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.

Info There are no articles in this category. If subcategories display on this page, they may have articles.