hrvatska.eu zemlja i ljudi
Knin. Još od vladavine Trpimirovića Knin je bio povremena prijestolnica hrvatskih vladara, a od kralja Dmitra Zvonimira stalna prijestolnica Hrvatskoga Kraljevstva, u kojoj su od 12. st. do 14. st. naizmjence stolovali herceg i ban te se održavala zasjedanja sabora.

Povijesni pregled

Suvremena Hrvatska, neovisna od 1991, nasljednica je hrvatskih srednjovjekovnih kneževina iz 9. st., uspostavljenih na markama Karolinškoga Carstva, potom i Hrvatskoga Kraljevstva, utemeljenoga 925. za kralja Tomislava. Nedugo nakon smrti posljednjega velikog hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira Hrvatska je 1102. sklopila personalnu uniju s Ugarskom, čije je prijestolje u 14. st. pripalo francuskoj anžuvinskoj dinastiji. Nakon prodora Osmanlija u 16. st. i gubitka velikih dijelova zemlje, hrvatski velikaši izabiru 1527. Ferdinanda I. Habsburgovca za vladara, čime Hrvatska sve do 1918. biva dijelom Habsburške Monarhije. Prva polovica toga razdoblja obilježena je neprestanim ratovima s Osmanlijama i venecijanskim prisvajanjem sve većega dijela obale (Istre i Dalmacije), osim na krajnjem jugu, gdje se Dubrovnik 1358–1808. razvija kao neovisna republika i slobodno trguje po Sredozemlju. Nakon poraza Venecije i kratkotrajnog uključivanja južnoga dijela Hrvatske u Napoleonove Ilirske pokrajine (1809–13) sve su se hrvatske zemlje našle u sklopu Habsburške Monarhije, ali i dalje razdvojene. Nakon I. svjetskog rata Hrvatska postaje dio Kraljevine Jugoslavije, preoblikovane nakon 1945. u komunističku federaciju, u kojoj je do 1991. jedna od šest republika. No iako je kao samostalna država međunarodno priznata 15. siječnja 1992, Hrvatska je bila prisiljena braniti se oružjem sve do 1995. i oslobađanja okupiranih područja. Godine 1992. postala je članicom UN-a, 2009. NATO-a, a 1. srpnja 2013. Europske unije. Od 1. lipnja 2020. predsjedateljica je Vijeća Europske unije.

Prapovijest

Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz paleolitika. U špilji Šandalji kraj Pule i u Punikvama kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci neandertalskoga pračovjeka pronađeni su...

Antika i rano kršćanstvo

Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca , no tek se dolaskom grčkih kolonizatora u 4. st. pr. Kr....

Nastajanje Hrvatske

Na prostor današnje Hrvatske prva slavenska plemena dolaze u 6. i 7. st. za velike seobe naroda. Među njima bili su i Hrvati, koji se u izvorima spominju na širem prostoru, no etnički najkoncentriranije i povijesno najčvršće upravo u zaleđu jadranske obale.

Hrvatsko-ugarska unija

Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića kralja Stjepana II. u Hrvatskoj je izbio prijestolni rat, koji je završio 1102. izborom ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za hrvatskoga kralja te sklapanjem personalne unije s Ugarskom, koja je potrajala do 1918.

Između Venecije, Beča i Pešte

U Velikom (Bečkom) ratu (1683–99) od osmanske su vlasti oslobođeni veliki dijelovi Hrvatske i Slavonije, a završeno je i oblikovanje granica Dubrovačke Republike. U ratu je sudjelovala i Mletačka Republika, koja se učvrstila u Dalmaciji.

Jugoslavija i II. svjetski rat

Ujedinjenje u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevina Jugoslavija) provedeno je protivno federalističkoj koncepciji koju su zastupale hrvatske političke elite, a nije ga potvrdio ni Hrvatski sabor. Osim toga, provedeno je uz političku...

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali...