Pijanist Ivo Pogorelić istaknuo se izrazito osobnim stilom interpretacije standardnoga pijanističkoga repertoara. Prvi umjetnik kojemu je UNESCO 1988. dodijelio naslov veleposlanika dobre volje.

Nacionalni park Kornati (1980), južno od Šibenika i Zadra, obuhvaća stotinjak otoka, otočića i hridi. Očaran njegovom ljepotom, dobitnik Nobelove nagrade George Bernard Shaw napisao je: »Posljednjeg dana stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha.«

Hrvatski preporod, Vlaho Bukovac, svečani zastor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. U Hrvatskoj djeluje 60 profesionalnih kazališta i 7 stalnih scena, u kojima je u 2012. održano 8733 predstave, s više od 1,7 milijuna gledatelja. Uz to je u profesionalnim kazalištima za djecu održano preko 2800 predstava, a u amaterskim kazalištima oko 1100 predstava.

Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Jeleni u Nacionalnom parku Brijuni. Uz svoju netaknutu prirodu, park je i povijesno mjesto, jer je na jednom od njegovih otoka 1956. potpisana deklaracija kojom je za Hladnoga rata postavljen temelj Pokretu nesvrstanih.

Antika i rano kršćanstvo

Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca ...

Kinematografija

Profesionalna povijest hrvatske kinematografije počinje tek sredinom 20. stoljeća, iako je prve sačuvane snimke hrvatskih krajeva, već 1898. ostvario slavni snimatelj kompanije Lumière, Alexandre Promio, a 1904. i engleski filmski pionir ...

Državni razvitak

Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija ...

Prapovijest

Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz paleolitika. U špilji Šandalji kraj Pule i u Punikvama kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci neandertalskoga pračovjeka pronađeni su ...

Dijaspora

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljivanjem. Prva velika iseljivanja počela su još u 15. st. zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji ...

Reljef

Iako površinom nije velika (s 56 594 km² 19. je po redu u Europskoj uniji), zbog smještaja na dodiru nekoliko velikih europskih cjelina Hrvatska je reljefno raznolika zemlja. Razlikuju se tri glavne reljefne cjeline: nizinska ili panonska...

Kazalište i balet

Početci kazališnoga života u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, liturgijske su drame na latinskom jeziku. No svjetovno se kazalište pojavilo već početkom 14. st. u Dubrovniku, koji će i u sljedećim stoljećima kao glavno književno ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...