Pijanist Ivo Pogorelić istaknuo se izrazito osobnim stilom interpretacije standardnoga pijanističkoga repertoara. Prvi umjetnik kojemu je UNESCO 1988. dodijelio naslov veleposlanika dobre volje.

Hrvatska je 1990. uz Sloveniju i Češku bila među najrazvijenijim tranzicijskim državama Srednje Europe. No njezin gospodarski razvoj opteretile su velike ratne štete, ukupno procijenjene na 37,1 milijardi USD, što je otežalo pretvorbu i privatizaciju u gospodarstvu. Predratni bruto domaći proizvod (BDP) sustignut je tek 2004, a BDP po stanovniku iznosi 61% od prosjeka Europske unije (2012). Nacionalna valuta hrvatska kuna uvedena je 1994.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), najstarija u jugoistočnoj Europi (1866), u 9 svojih razreda okuplja do 160 redovitih članova (akademika). U svom sastavu HAZU ima i znanstvenoistraživačke i umjetničke institute te mnoga znanstvena vijeća i odbore.

Festival igranog filma, koji se održava svakoga ljeta u pulskoj Areni, pokrenut je 1954. i jedan je od najstarijih filmskih festivala u svijetu. Hrvatska kina je u 2012. posjetilo više od 4 milijuna gledatelja.

Strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi u sastavu je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Velebitski masiv najduža je hrvatska planina (145 km) i četvrta po visini (1757 m), iza Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m).

Gospodarska tranzicija

Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi, a prema društvenom proizvodu i jače od gospodarstva nekih članica Europske unije. Nakon sloma socijalističkog sustava prolazi tranziciju prema ...

Rijeke i jezera

Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke ...

Regije

Današnje područje Hrvatske obuhvaća veći broj povijesnih i zemljopisnih regija različita podrijetla i veličine. One su odraz političke razjedinjenosti hrvatskih zemalja u prošlosti, a dijelom i položaja Hrvatske na dodiru nekoliko velikih zemljopisnih ...

Reljef

Iako površinom nije velika (s 56 594 km² 19. je po redu u Europskoj uniji), zbog smještaja na dodiru nekoliko velikih europskih cjelina Hrvatska je reljefno raznolika zemlja. Razlikuju se tri glavne reljefne cjeline: nizinska ili panonska...

Gospodarske grane

Rudna bogatstva nisu velika. Ugljenokopi i rudnici (boksit) zatvoreni su još u 1970-im i 1980-im godinama. Znatni su izvori nemetalnih minerala koji se koriste kao sirovina u građevinarstvu (šljunak, pijesak, lapor, građevni kamen) ...

Vina

Vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugotrajnu tradiciju, rasprostranjeni su u gotovo svim dijelovima zemlje, a vinska kultura dio je tradicionalnog načina života. Stoga se i u kućanstvima i u restoranima najčešće pije vino iz toga kraja ...

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali na stranu ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...