Banski dvori na Trgu sv. Marka u Zagrebu, sjedište Vlade; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova. Do raketiranja u Domovinskom ratu 1991, Banski dvori bili su i sjedište predsjednika Republike. Prema 'Twiplomacy 2013', godišnjoj globalnoj studiji agencije Burson-Marsteller o svjetskim liderima na Twitteru, s 33,8 tweetova po danu, hrvatska vlada (@ VladaRH) treća je u svijetu među najaktivnijima na Twitteru.

Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 2011/12. na visokim je učilištima studiralo 152 857 studenata, a diplomiralo je njih 36 448. Godine 2011. doktoriralo ih je ukupno 1072, a magistriralo ili postalo sveučilišnim specijalistima 1229.

Strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi u sastavu je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Velebitski masiv najduža je hrvatska planina (145 km) i četvrta po visini (1757 m), iza Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m).

Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Bašćanska ploča, najpoznatiji i jedan od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika, oko 1100. Na toj ploči od bijeloga vapnenca, veličine 199 × 99,5 × 9 cm, prvi je put zapisano hrvatsko nacionalno ime na narodnom jeziku (»Zvonimir, kralj hrvatski«).